Naš Ivica Šarić obilježava veliki jubilej – Pedeset godina umjetničkog rada. Kad kažemo naš, onda mislimo Sutješčanin, Kakanjac iz Kraljeve Sutjeske. Kad kažemo naš, onda mislimo, čovjek koji se nikada nije udaljio od vlastitih korijena i koji je na svaki poziv iz Kaknja bio na raspolaganju. Odazivao se rudarima, kada bi zvali na proslave 21. decembra Dana rudara. Odazivao se na kulturno-umjetničke događaje kada je Kakanj obilježavao svoje značajne datume. Odazivao se kakanjskim sportistima, a posljednji put Fudbalskom klubu Rudar, kada je obilježavao stogodišnjicu postojanja. Dolazio u naše kulturno umjetničko društvo, družio se sa Dikanovcima. Odazivao se svečanostima u Franjevačkom samostanu. Gradio i održavao prijateljske odnose sa našim Stopovcima, posebno sa radio muzičkim urednikom i bubnjarom Ićom. I puno toga još možemo pisati o identifikaciji Ivice Šarića sa nama, sa zavičajem, ali eto neka ovo bude naša čestitka za Prvaka, ne samo opere nego i prvaka ljudovanja. Kako drugačije, već rudarski čestitait jubilej: Sretno, Ivica!
Čestitka Narodnog pozorišta
Danas je i kolektiv Narodnog pozorišta Sarajevo uputio čestitku doajenu operne scene Narodnog pozorišta Sarajevo Ivici Šariću za umjetnički opus i sve uloge koje je ostvario u svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri. Njegov doprinos bosanskohercegovačkoj i regionalnoj muzičkoj sceni je neizmjeran, što ga svrstava u jednog od najistaknutijih umjetnika u Bosni i Hercegovini.
Ivica Šarić dao je veliki doprinos afirmaciji muzičke kulture i borbom za njen društveni značaj, na čemu istrajava i do današnjeg dana. Nezamislivo je u bosanskohercegovačkom opernom i koncertnom životu raditi već pola stoljeća bez Ivice Šarića čiji je lijepi topli glas, velikog opsega i snažne scenske karizme, postala živuća legenda bosanskohercegovačke scene.
Ivica Šarić
Rođen je u Kraljevoj Sutjesci u Bosni i Hercegovini. Srednje muzičko obrazovanje stekao je u Sarajevu, gdje je diplomirao solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u klasi profesorice Brune Špiler. Stalni član Opere Narodnog pozorišta Sarajevo postaje 1974. godine, od samog početka nastupajući u manjim basovskim ulogama u većini predstava tadašnjeg opernog repertoara. Status prvaka Opere stiče izuzetno uspješnim nastupima kao solista Sarajevske opere, kako u matičnoj kući, tako i kao gost mnogih opernih kuća svih muzičkih centara u bivšoj Jugoslaviji.
Tokom svog dugogodišnjeg umjetničkog rada redovno je gostovao na scenama zagrebačke, splitske, riječke, osječke, ljubljanske, mariborske i skopske opere. Nastupao je u Italiji, Mađarskoj, Austriji, Belgiji, Švicarskoj, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Kanadi i Albaniji. Učestvovao je i na mnogim festivalima: Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Zagrebački ljetni festival, Ljetni festival Oderzo u Italiji, Festival Lent Maribor, Majske operne večeri u Skopju, Ohridsko ljeto. Šarićev široki basovski repertoar broji preko pedeset uloga.
Za posebne zasluge u kulturi Republika Hrvatska ga je odlikovala Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je pojedinačne i kolektivne „Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva“, Nagrade „Vladimir Ruždjak“ za ulogu Borisa Godunova u istoimenoj operi M.P. Musorgskog (HNK Zagreb), Zlatne plakete Internacionalne lige humanista, Plakete Kantona Sarajevo, Zlatne plakete HKD Napredak, Nagrade „Sloboda“ Međunarodnog centra za mir Sarajevo i drugih. Bio je direktor Opere i baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, a u dva mandata je obnašao dužnost ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo. Trenutno djeluje kao savjetnik za kulturu i sport Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
