Mještani naselja smještenih u blizini Kamenoloma Greben, traže hitnu obustavu miniranja na ovom lokalitetu. Navode da miniranje ugrožava sigurnost njihovih stambenih objekata i predstavlja prijetnju za njihove domove. Tim povodom u srijedu 8. januara održan je tematski sastanak u zgradi Općine Kakanj, kojem su prisustvovali načelnik općine Kakanj Mirnes Bajtarević sa svojim saradnicima, komandir policijske stanice Kakanj Kenan Zaimović, načelnik policijske uprave Visoko Fahrudin Pušina, stečajni upravnik privrednog društva Hidrogradnja d.d. Sarajevo, Zijad Fazlagić sa saradnicima, predsjednici mjesnih zajednica Kakanj 2 i Pope Mesud Mehanović i Elmedin Karić i predstavnici mještana Azem Husika, Jakub Ljubović i Samir Beganović.
– Ne nailazimo na razumijevanje. Hidrogradnja tvrdi da mora nastaviti minirati i da ima sve potrebne dozvole. Međutim, mi smo im prezentirali slike puknuća na našim kućama, a oni odgovaraju da su naši objekti nelegalno izgrađeni u eksploatacionoj zoni, izjavio je za NTV IC, Azem Husika, mještanin naselja Barev Do.
Međutim i nakon angažmana načelnika općine Kakanj, Mirnesa Bajtarevića da se postigne dogovor i obustavi miniranje, predstavnici Hidrogradnje d.d. u stečaju su ostali pri svojim stavovima, tvrdeći da posjeduju svu dokumentaciju i da su potresi koje izaziva miniranje u dozvoljenim granicama i da miniranja ne mogu izazvati oštećenja kuća. Također su napomenuli da ranija potraživanja mještana za nadoknadu štete na objektima ne mogu isplatiti sve do prodaje Hidrogradnje d.d. i okončanja stečajnog postupka.
Hidrogradnja: Sve radimo u skladu sa zakonom
Stečajni upravnik Hidrogradnje, Zijad Fazlagić, ističe kako se svi radovi izvode u skladu s važećim zakonima i odobrenjima nadležnih tijela.
– Pozivamo mještane da komisijski registruju svako miniranje. Ako prekršimo bilo koji propis, odmah ćemo obustaviti radove. Miniranje prilagođavamo kako bi potresi bili manji, iako to povećava naše troškove,poručio je Fazlagić.
Mještani iscrpili sve civilizovane metode
Mještani ističu da je od 2006. do 2019. godine kamenolom radio bez miniranja, koristeći hidraulične bagere. Od 2019. godine, miniranje je obnovljeno, a mještani tvrde da nisu uključeni u donošenje tih odluka.
– Pisali smo inspekcijama, postavljali pitanja vijećnicima, ali ništa se nije promijenilo. Nećemo odustati dok se miniranje ne zaustavi, izjavio je Elmedin Karić, predsjednik MZ Pope.
Novi sastanak uz predstavnike resornih ministarstva
Načelnik općine Kakanj, Mirnes Bajtarević, najavio je novi sastanak s predstavnicima kantonalnih i federalnih ministarstava, te nadležnih inspekcija.
– Insistirat ćemo na obustavi miniranja dok se ne nađe rješenje koje će zaštititi kako mještane, tako i privredni razvoj, rekao je Bajtarević.
Na prijedlog mještana i načelnika Općine Kakanj, donesen je zaključak da se hitno organizuje sastanak na koji će biti pozvani predstavnici Ministarstva za privredu ZDK, Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, predstavnici Ministarstva za za zaštitu okoliša i turizma FBiH, predstavnici Tvornice cementa Kakanj, predsjednici mjesnih zajednica Kakanj 2 i Pope i predstavnici mještana.
Sumnje u nezakonito poslovanje Hidrogradnje
Kakanj i mještani područja u blizini kamenoloma Greben imaju problem, stalo im je da se narušavanje svakodnevnog mira i oštećenje objekata zaustavi, a nijednog trenutka se ne pitaju s kim imaju posla? Hidrogradnja d.d. Sarajevo, se nalazi u stečaju od 2016. godine, izložena je optužbama zbog nepoštovanja zakona i samovolje stečajnih upravnika. Mediji su izvještavali o nezakonitim praksama u poslovanju kompanije. Kako onda očekivati da ranija potraživanja mještana za nadoknadu štete na objektima budu uopće isplaćena?
Stečaj traje već devetu godinu, iako je zakonom predviđeno da stečajni postupak ne traje duže od dvije godine. Samo od sebe nameće se pitanje može li firma koja posluje u ovakvim uvjetima i dalje eksploatisati kamenolom Greben, a da to ne ugrožava zakonitost i sigurnost mještana.
Može li ovakav način poslovanja biti prihvaćen?
Poslovanje Hidrogradnje u stečaju, u kojem upravnici kontroliraju sve aspekte rada firme jer im je to legalno omogućeno izaziva ozbiljna pitanja. Firme u stečaju, uključujući njihove stečajne upravnike, u određenim situacijama imaju određene izuzetke u pogledu zakonskih procedura koje inače moraju poštovati redovne kompanije. Može li firma koja posluje u ovakvim uvjetima nastaviti eksploataciju kamenoloma Greben? Da li je moguće osigurati sigurnost mještana i zakonitost poslovanja bez odgovarajuće kontrole?
Može li ovakav način poslovanja, biti prihvaćen? Koji su rizici za sigurnost i zakonitost eksploatacije kamenoloma u takvim uvjetima? Može li Kakanj sebi dozvoliti iskorištavanje mineralnih sirovina od čega samo ima štetu bez obzira na koncesione naknade. Hidrogradnja je eksploatacijom Kamenoloma Greben, na najekstremniji način narušila pejzaž i ne samo da je ugrozila objekte u Barev dolu, već se sa druge strane spušta u gradsko područje, u podnožje Grebena prema ulici Patriotske lige, tako da se može govoriti o eksploataciji u gradskom području. Ima li još gdje kamenolom u gradu?
Upravljanje kamenolomom i koncesijom
Najavljen je novi sastanak s predstavnicima kantonalnih i federalnih ministarstava, te nadležnih inspekcija kako bi se riješio problem mještana. Međutim, na tom sastanku treba tražiti i odgovore, koji se tiču upravljanja kamenolomom Greben, koncesionih naknada, rokova za eksploataciju, odredbi koncesionog ugovora i šta poslije eksploatacije? Hidrogradnja, koja je angažirana za izvođenje radova, ima ključnu ulogu u vađenju potrebnih mineralnih sirovina i njihovoj pripremi za daljnju upotrebu. Kada se završi eksploatacija, Greben, tako uništen, ostaće nama Kakanjkama i Kakanjcima. Izgubljene su livadske površine. Nestala su prirodna staništa za biljke i životinje. Izvršena je kontaminacija tla, zraka, voda, a estetska degradacija je katastrofalna. Vizuelna vrijednost krajolika uslijed eksploatacije Grebena je u potpunosti uništena. Pogled na Greben sa Plandišta, iz Bara ili sa Dragića je jedan od najružnijih pogleda na dio nekog grada u Bosni i Hercegovini.
Detalji o koncesiji postoje
Detalji o koncesijama na području Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu, uključujući informacije o koncesijama za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, objavljeni su u dokumentu Ministarstva za privredu/gospodarstvo Vlade Zeničko-dobojskog kantona, poslije 33. sjednice, održane dana 28.06.2024. godine, kada je usvojena Informacija u koncesijama na području Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu. U njoj se nigdje ne pominje Hidrogradnja. Valjda se za nešto treba pitati i koncesionar – Tvornica cementa Kakanj, čiji predstavnici nisu bili na ovom sastanku u Općini Kakanj, ali su najavljeni za održavanje sljedećeg.
Prema dostupnim informacijama, Kamenolom “Greben” u Kaknju posjeduje okolinsku dozvolu za eksploataciju krečnjaka. Prema podacima Federalnog ministarstva okoliša i turizma, okolinska dozvola za kamenolom “Greben” u Kaknju izdata je 11. maja 2017. godine, s planiranim obnavljanjem 15. aprila 2019. godine. Pokušali smo pronaći i podatke o obnavljanju okolinske dozvole, ali do objavljivanja ovog teksta nismo uspjeli…
Dok lokalna zajednica trpi, neko ostvaruje koristi
Konačno, postavlja se pitanje: Može li u Kaknju ovakav način upravljanja resursima biti prihvaćen gdje mještani trpe najveće posljedice, a koristi ostaju upitne? Rješavanje problema zahtijeva hitnu intervenciju svih nadležnih tijela i jasne strategije za budućnost.
